Nakon uspeha u Formuli 2, fabrika BMW je
stidljivo pokušavala da napravi prodor na svetskoj sceni kraljevske klase automobilizma.
Znali su da je to najbolja platforma za marketinški proboj fabrike, čiji znak
simbolizira okretanje propelera. Paralaelno sa idejom o motoru za Formulu 1,
Paulo Rosche je sredinom sedamdesetih imao jednu ideju da preko američkog
šampionata IMSA, na bazi BMW-a 2002 naprave jedna turbo agregat. Istovremeno za
potrebe Grupe 5 u BMW 320, ugrađen je turbo agregat, koji su vozili Ronnie
Peterson i David Hobbs. To je bila osnova za budući pojekat Formule 1.
 |
BMW M12/13: u zavisnosti od pritiska turbo punja;a snaga preko 1400 KS |
 |
Sa masom od 165 kg spoj čelika, aliminjuma, titanijuma |
Konkurent iz susedne Francuske, tokom
1976. godine su na bazi V6 motora, takođe iz šampionata Formule 2 preradili su
agregat i 1977. godine ispisali istoriju Formule 1. Interesantno je bilo da u
to vreme prvi čovek Porschea Dr Ernst Fuhrmann, odbacio verovanje da motor sa duplo
manjom zapreminom može da stvori prednost u broju „turbo konja“. Ubrzo, 1979, Renault
postiže prvu pobedu u Formuli 1 i od tog trenutka nastaje inflacija turbo
motora sa eksplozijom snage.
Prvi je Ferrari najavio svoj V6 biturbo
agregat, da bi na kraju, 24. aprila 1980. godine, odeljenje za medije objavilo
da BMW ulazi u Formulu 1 kao snabdevač tima Brabham sa motorima! Za osnov je
poslužio dvolitarski četvorocilindriični motor kome je hod skraćen na 60 mm. Sa
1499 cm3, stepenom kompresije 6,7 : 1, iz pomoć turbo punjača novi
turbo motor na stolu razvijao je 557 KS pri 9500 o/min. Takođe i obrtni moment je impresivan – 420 Nm kod
8500 o/min.
 |
Brabham BT52 BMW: levohladnjak vazduha, desno hladnjaci za kotor i mejnjač |
BMW, Rosche i Stappert krenuli
su u „turbo“ avanturu sa jednom olakšicom. Brazilski vozač Nelson Piquet je tokom
1981. godine vozio pojedine kružne trke u grupi 4, sa prepravljenim BMW M1
automobilom. Zajedno sa suvozačem Hans Joachim Stuckom proslavili su pobedu na
trci 1000 km Nürburgringa. Prvi testovi novog Brabham automobila sa novim BMW
turbo motorom, obavljen je 13. oktobra 1980 godine. Debi na trkačkoj stazi bio je
na VN Engleske, na stazi Silverstone 18. Jula 1981. godine. Na kvalifikacijama
zauzeli su četvrtu poziciju, ali je Piquet ipak trku (kao i ostatak šampionata)
izvezao sa starim, proverenim Ford Cosworth V8 motorom. Perfekcionista Bernie
Eclestone, nije hteo da rizikuje i potvrdio je da je pritivnik turbo agregata
ali sa druge strane je i svestan da budući šampion mora da ima „ergelu turbo
konja“ iza sebe, ako želi da pobedi u šampioantu.
Početkom 1982. godine BMW je
postavio ultimatm Ecclestoneu ili turbo ili izlazimo iz posla. Ubrzo je sve
došlo na svoje mesto i 1983. Godine, Nelson Piquet je ušao u istoriju kao prvi
vozač koji je osvojio titulu pokretan sa turbo prehranjivanim motorom.
Sam motor bio je sličan sa
civilnom verzijom. Blok motora, bio je pomalo neuobičajeno izrađen od čeličnog
liva i nakon „zubarske“ obrade, bio je za pet kilograma lakši od serijskog. Nakon
„dijete“, trkački blok je težio 35 kg. Motor je disao preko četiri ventila (dva
usisna i dva izduvna). Sama clinindarska glava, imala je masu od samo pet
klograma! Za razliku od Formule 2 motora, u F1 ugrađeni su nešto veći ventili:
usisni prečnika 35,6 i izduvni, prečnika 30,3 mm. Izduvni su bili takozvani –
natrijumovi. Kućište razvodnog mehanizma, napravljeno je od magnizijuma i težilo
je, pojendinačno jedan kg. Jedna od najvažnij sklopova bio je turbo punjač. Za
potrebe BMW-a, nemačka firma KKK (kao i za Renault, kasnije i Porsche)
isporučila je specijalnu turbinu sa dvostrukom protokom. Zajedno, trubina, sa
izduvnom granom i bajpas ventilom, težila je 20 kg. Sam hladnjak vazduha prednabijanja (poznatiji
kao „intercooler), bio je izrađen od aluminijuma i težio je 12 kg.
U untrašnjost motora, montirani
su klipovi od specijalne legure aluminijuma mase 365 gr. Klipnjača koja se
isticala svojom dužionom od 153,6 mm, imala je masu od svega 520 grama. Njena cena
iznosila je, 1000 tadašnjih DM. I bila je napravaljena od materijala za
svemirski program – titanijum.
 |
BMW turbo: prepoznatljiva vatra iz izduvne grane! |
 |
Nelson Piquet: prvi šampion sa turbo motorm u Formuli 1 |
Prvi agregat iz 1983. godine imao je masu od 165
kg. Od naredne, 1984. pa do kraja svog učešća na trkama Formule 1 BMW M12/13
težio je 170 kg. U šampionskoj godini razvijao je 640 KS pri 9500 o/min.
Stalnim razvojem, ostali su upamćeni po najvećoj snazi koju je jedan turbo
agregat za Formulu 1, u prvoj eri razvio. Procena je da je na opitnom stolu
razvio 1430 KS! Tačan podatak fabrika nema, iz prostog razloga jer u njihovoj fabrici
tada nije bilo jačeg mernog instrumeta.
Kako su godine prolazile,
dominaciju na trkama ostvarili su specilajno konstrukisani trkački motori, tako
da je krajem 1987. BMW četvorocilnidrični motor otišao sa trkačke scene.
Tehničke karakteristike motora BMW M 12/13
Oznaka
motora
|
M12/13
|
Broj
cilindara /
ugao
|
Linijski, 4
|
Broj
ventila / ugao
|
4 / 400
|
Prečnik
ventila
|
usisni ø35,6;izduvni
ø 30,3 mm
|
Razvod
ventila
|
Zupčanici
|
Radna
zapremina
|
1499 cm3
|
Prečnik
x hod klipa
|
89,2 x 60,0 mm
|
Napajanje
gorivom
|
Ubrizgavanaje, prvo Bosch Kugelfischer, kasnije Motronic
|
Turbo
punjač / broj
|
KKK (od 1986. Garrett) / 1
|
Snaga
motora
|
1983: 640; 1984: 750, 1985:
850, 1986: 1250, 1987: 950 KS kod 9500 – 11500 o/min
|
Obrtni
moment
|
420 Nm kod 8500 o/min
|
Srednja
brzina klipa
|
19 m/s
|
Masa
motora
|
165 / 170 kg
|
Količina ulja u motoru
|
10 l
|